Katedra za biofiziku i radiologiju

Uvod u zaštitu od ionizirajućeg zračenja

Opis kolegija:

Usvajanje i dopuna znanja iz područja fizike ionizirajućih zračenja. Razumijevanje dozimetrijskih veličina i njihova mjerenja, te bioloških efekata koji slijede izlaganju ionizirajućem zračenju. Upoznavanje modela koji se koriste za određivanje rizika nakon izlaganja ionizirajućem zračenju. Upoznavanje sa međunarodnim regulatornim tijelima i njihovim preporukama za sigurno korištenje izvora ionizirajućih zračenja. Korištenje koncepta zaštite od zračenja u razvijanju procedura za siguran rad s izvorima ionizirajućeg zračenja, te razumijevanje važnosti tih procedura za sigurnost djelatnika i bolesnika. Razvijanje svijesti o mogućim izvorima ozračenja ljudi, posljedicama i načinima na koji se ozračenje može izbjeći ili smanjiti.

Uvođenje ovog kolegija obrazloženo je međunarodnim dokumentima koji se mogu pogledati ovdje: European Association of Radiology (EAR) guidelines, European Comission (EC) guidelines, usporedbe syllabussa Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) s EU zahtjevima.

Uvod u zaštitu od ionizirajućih zračenja izborni je kolegij za studente medicine. Studenti mogu pohađati kolegij na kraju prve godine studija,. Prema državnom zavodu za zaštitu od zračenja ovaj kolegij zadovoljava uvjete propisane čl.18. i 19. Zakona o zaštiti od ionizirajućeg zračenja i sigurnosti izvora ionizirajućeg zračenja (NN 64/06). To znači da studenti koji su položili ovaj kolegij ne moraju ići na tečaj osnovne edukacije iz područja zaštite od zračenja koja je uvjet za rad u zoni ionizirajućeg zračenja.

Sadržaj:

Povijesni pregled. Osnove fizike zračenja i međudjelovanje s materijom. Detekcija zračenja i uređaji za detekciju. Fizikalne veličine i mjerne jedinice. Biološki učinci. Uređaji koji se koriste u radiologiji, radioterapiji i nuklearnoj medicini. Načela zaštite od ionizirajućih zračenja. Dozimetrijski nadzor djelatnika. Zdravstveni nadzor djelatnika. Specifični aspekti zaštite u radiologiji, radioterapiji i nuklearnoj medicini. Sustav kontrole kvalitete i organizacija zaštite od zračenja u radiologiji, radioterapiji i nuklearnoj medicini. Zaštita bolesnika. Stupanj izloženosti djelatnika u RH. Stupanj izloženosti bolesnika. Moguće opasnosti, nezgode i rješavanje nezgoda. Zakonska podloga zaštite od ionizirajućih zračenja RH.

Nastavnici i suradnici: 

Doc. dr. sc. Dario Faj
Dr. sc. Dragan Kubelka, viši asistent
Mladen Kasabašić, asistent
Doc. dr. sc. Ivan Mihaljević
Doc.dr.sc. Damir Gugić

Satnica:

Predavanja: 12 sati
Seminari: 5 sati
Vježbe: 8 sati

Obavezna i dodatna literatura: 

  1. Odabrana poglavlja: Janković S, Eterović D ur.: Fizikalne osnove i klinički aspekti medicinske dijagnostike. Medicinska naklada, Zagreb, 2002.
  2. Odabrana poglavlja: Vrtar M: Medicinska fizika, PMF Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2004
  3. IAEA Safety reports series: Lessons learned from accidental exposures in radiotherapy, IAEA, Vienna, 2000.
  4. www.iaea.org, www.icrp.org, www.icru.org, www.dzzz.hr

Način polaganja ispita i ocjenjivanja:

Seminari i pismeni ispit. Točnim bodovima na pismenom ispitu se pridodaju bodovi za posebno uspješno izvedene seminare i praktične vježbe.

Svaki student mora izabrati jednu seminarsku temu. Posebno uspješni seminari u kombinaciji sa praktičnom vježbom će se bodovati sa do 5 bodova na ispitu. Radovi moraju biti predani mailom tijekom četvrtog dana trajanja izbornog predmeta na adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. . Seminarski radovi moraju biti napravljeni nekim ms-office kompatibilnim alatom (word, powerpoint,..).

 Ispit sadrži 20 pitanja (20 bodova) sa po 5 ponuđenih odgovora. Točnih odgovora može biti više od jednog. Ocjena je binarna (prolaz/pad), te je za prolaz dovoljno imati 12 bodova.

Seminarske teme:

1.      Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA). Međunarodna komisija za zaštitu od zračenja (ICRP). Međunarodna komisija za radiološke mjere (ICRU). Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Europska komisija (EC). Odnos i važniji propisi vezani uz korištenje ionizirajućih zračenja u medicini. Nacionalno zakonodavstvo i međunarodni standardi u području zaštite od zračenja (posebno usklađenost s direktivama EU)

2.      Izloženost stanovništva od prirodnih i umjetnih izvora. Čimbenici o kojima ovisi stupanj oštećenja. Ozračenje od vanjskih i unutarnjih izvora, akutni radiacijski sindrom . Rizik ozračivanja kao funkcija dobi ozračene osobe

3.      Ograničenja za djelatnike kroz povijest i razlozi za promjene ograničenja. Tipične doze djelatnika pri različitim radiološkim pretragama, u radioterapiji i nuklearnoj medicini (usporedba s prirodnim ozračenjem na različitim zemljopisnim položajima na Zemlji). Grupe djelatnika koje rade u zonama zračenja s iznimno visokim dozama.

4.      Moguće nezgode u radioterapiji. Sistem kontrole kvalitete kao alat za izbjegavanje nezgoda. Računalno 3D planiranje radioterapije s osvrtom na zaštitu bolesnika

5.      Opravdanost medicinskog ozračivanja (primjer i usporedba CT – tradicionalna radiografija za određene anatomske strukture, eventualna uporaba neionizirajućeg zračenja, MRI, UZV). Odgovornost liječnika za medicinsko ozračivanje bolesnika. Preporuke vezane uz medicinsko ozračivanje, trudnoću i dojenje. Načini upozoravanja bolesnika o štetnosti zračenja i usporedba s drugim rizicima. Screening bolesnika (mamografija, denzitometrija kostiju,..) s osvrtom na opravdanost

6.      Parametri koji utječu na smanjenje doze kod bolesnika za izabranu radiološku pretragu. Tipične doze bolesnika za različite radiološke pretrage. Diagnostic reference levels (DRLs) i njihova važnost u procjeni rizika za bolesnike. Deterministički efekti u intervencijskoj radiologiji s osvrtom na potrebu praćenja bolesnika koji su podvrgnuti zahvatu

7.      Nadzor nad izvorima s osvrtom na potrebu uvođenja sistema kontrole kvalitete radiološke procedure i kvalitetu slike. Kvaliteta slike u tradicionalnoj radiografiji i kriteriji za određivanje kvalitete slike. Mamografski uređaji (razlika od klasičnih radiografskih uređaja).

8.      Izvori radioaktivnog otpada u bolnici i načini rješavanja problema.

9.      Radioaktivnost i nuklearna tematika u znanstvenoj fantastici.

   

Fizika, fizioterapija Vukovar, 2020./2021.

Opis kolegija

Opća fizika u kontekstu fizioterapije.
Fizika je obavezan kolegij za studente fizioterapije. Studenti pohađaju kolegij Fizika tijekom prve godine studija.
Više detalja o ulozi fizike u studiju medicine možete pronaći ovdje .

Sadržaj
Pregled kolegija. Uvod. Matematičke funkcije. Tijelo u prostoru i vremenu. Gibanje. Sile. Mirovanje tijela. Pojave u tekućinama i plinovima. Strujanje tekućina. Toplina i temperatura. Mjerenje temperature. Toplinska svojstva tvari i tijela. Klima. Elektricitet u mirovanju. Elektricitet u gibanju. Elektromagnetizam i izmjenične struje. Čovjek i elektricitet. Osnove elektronike. Uređaji za galvanizaciju. Uređaji za elektrostimulaciju. Uređaji za dijatermiju. Uređaj za ultrazvuk. Uvod u praktikum. Račun pogrešaka i crtanje grafova.

Nastavnici i suradnici
Prof. dr. sc. Dario Faj.
doc. dr. sc. Mladen Kasabašić
doc. dr. sc. Hrvoje Brkić

Mjesto izvođenja nastave
Predavanja: Vukovar - predavaonica na studiju fizioterapije
Laboratorijske vježbe: Osijek - Medicinski fakultet
1.1 (vježbaonica za fiziku),

Vrijeme izvođenja nastave

Predavanja akademske godine 2019./2020.
Za detaljni raspored predavanja pogledati www.vevu.hr

Satnica
Predavanja: 45 sati.
Vježbe: 15 sati.

Način polaganja ispita
Ispit je podijeljen na tri dijela:
(1) završni laboratorijski kolokvij;
(2) pismeni ispit;
(3) usmeni ispit.
Jednom položen, završni laboratorijski kolokvij priznaje se do kraja akademske godine.
Jednom položen, pismeni dio ispita priznaje se do kraja akademske godine.

Način ocjenjivanja
Završni laboratorijski kolokvij: kolokvij je obavezan
Pismeni ispit:
Na pismenom ispitu moguće je postići 20 bodova.

12, 13 dovoljan (2)
14, 15 dobar (3)
16, 17 vrlo dobar (4)
18, 19, 20 odličan (5)

Studenti, koji to žele, mogu izraditi seminarski rad  iz "Uređaja u fizioterapiji" te zaraditi do 2 dodatna boda. Također, za vrijeme trajanja kolegija će biti 2 kolokvija iz kojih se može dobiti do 2 bod. Ti bodovi se dodaju bodovima postignutim na pismenom, ali student mora prijeći prag (12 bodova).

Usmeni ispit:
5 = odličan.
4 = vrlo dobar.
3 = dobar.
2 = dovoljan.
1 = nedovoljan (neprolazna ocjena).
Detaljan opis možete naći ovdje.

Ispitni rokovi
  Za raspored ispitnih rokova pogledati na www.vevu.hr

Ljetni ispitni rokovi:
Jesenski ispitni rokovi:
(od 15:00 redovni od 16:00 Vanredni, praktikum isti dan u 09:00 i 10:00)
Konzultacije pola sata prije svakog od rokova, ili po dogovoru.

Preporučena literatura
1. Zvonimir Jakobović: Fizika i elektrotehnika, Zagreb, 1998.
Dodatna literatura
1. Mikuličić, Varićak, Vernić: Zbirka zadataka iz fizike, Zagreb, 1995.

 Biomehanika Vukovar - Literatura

Biofizika i osnove radiologije sa zaštitom od zračenja, Pregrada, 2019./20.

1.      Katedra: Katedra za biofiziku, biologiju i kemiju

2.      Predmet: Osnove biofizike, radiologije i zaštite od zračenja

3.      Akademska  godina:  2020./2021.

4.      Godina studija: 1.

5.      Termin izvođenja nastave:

6.      Organizacija nastave: kontinuirana nastava

7.      Broj sati nastave prema vrsti nastave: Predavanja 20 sati, seminari 0 sati; vježbe 10 sati

8.      ECTS bodovi: 2

KONZULTACIJE:   Tijekom nastave sat vremena prije i poslije održavanja nastave u sobi nastavnika koji ima nastavu

 

 Obavezna literatura:

1. Nastavni tekstovi na stranici Katedre za Biofiziku: www.physics.mefos.hr, i u sustavu Merlin

2. Jasminka Brnjas - Kraljević: Fizika za studente medicine, Medicinska naklada, Zagreb, 2001. ISBN: 9531761566.

3. Jasminka Brnjas - Kraljević: Autorizirana predavanja (skripta).

4. radiologija

 

Dopunska literatura:

1. G.M. Cooper & R.E. Hausman: Stanica: molekularni pristup, Medicinska Naklada, Zagreb, 2004.str. 42 – 100

2. Eterović D: Fizikalne osnove slikovne dijagnostike, u: S. Janković i D. Eterović: Fizikalne osnove i klinički aspekti slikovne dijagnostike, Medicinska naklada, Zagreb, 2000.

3. www.iaea.org

 

OBLICI I TERMINI PROVJERE ZNANJA

Način polaganja ispita:

Način provjere znanja: (pismeni, usmeni, kolokvij, praktični dio  ispita)

(1)     pismeni ispit – 40 pitanja sa višestrukim odgovorima  

 

24, 25, 26  dovoljan (2)
27, 28, 29, 30, dobar (3)
31, 32, 33, 34 vrlo dobar (4)
35, 36, 37, 38, 39, 40 izvrstan (5);

(2)    seminarski zadatak - studenti će tijekom kolegija dobiti dva seminarska zadatka za izradu. Za svaki od točno izrađenih zadataka mogu dobiti jedan dodatni bod na ispitu. Zadatci se nalaze u sustavu merlin, a rješenja je potrebno poslati najkasnije do srijede 25. 11. 2020. u 20:00 na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. . Zadatak poslati koristeći @fdmz.hr adresu, s predmetom poruke:

[SEMINAR] - Sestrinstvo Pregrada - Ime i Prezime studenta

(2) usmeni ispit (ukoliko student želi može umjesto pismenog ispita prijaviti usmeni ispit).

 

Zadatci za vježbu

Ogledna pitanja iz ispita:

1. Zašto konj može povući kola (ako i kola vuku njega po 3. Newtonovom zakonu)?
     A.            zbog sile trenja između konja i podloge
     B.            zato sto konj vuče jače od kola
     C.            zato što je faktor elastičnosti užeta velik
     D.            zato što Newtonovi zakoni vrijede samo za vakuum
     E.            zbog težine potkova

2. Težina tijela:
     A.            je isto što i masa tijela
     B.            se mjeri vagom i ima jedinicu kg (kilogram)
     C.            se povećava s povećanjem volumena tijela
     D.            je sila kojom tijelo u gravitacijskom polju djeluje na podlogu
     E.            u vakumu je 0

3. Ukoliko se krvna žila suzi tri puta protok će:
     A.            se smanjiti 2 puta
     B.            se povećati 27 puta
     C.            se povećati 3 puta
     D.            se smanjiti 81 puta
     E.            se smanjiti 9 puta

 4. Ultrazvučni valovi ne prolaze kroz:
     A.            plin (zrak)
     B.            kost
     C.            a+b
     D.            parenhim bubrega
     E.            tekućinu

 

 5. Kao osnovni element kontrastnih sredstava za intravensku primjenu je
     A.            fluor
     B.            krom
     C.            brom
     D.            jod
     E.            kalij
 
 Redosljed izvođenja nastave (predavanja se odrzavaju preko sustava Microsoft Teams):
 

Vrijeme

Tema

Nastavnik

1. Dan – ponedjeljak

P1

16:00-19:00

Uvod u izvođenje kolegija, Način izvođenja kolegija, uvod u izvođenje vježbi. Poveznica na predavanje

[DF]

2. Dan – utorak

P2

16:00-19:00

Pojam sile i energije. Mehanika. Poveznica na predavanje

[DF]

3. Dan – srijeda

P3

16:00-19:00

Hidrostatika i hidrodinamika, upotreba u medicini. Tlak, protok, hemodinamika. Poveznica na predavanje

[HB]

4. Dan – četvrtak

P4

16:00-19:00

Ionizirajuće zračenje: Uporaba u medicini. Načela zaštite od zračenja. Dozimetrija i praktični primjeri. Medicinsko ozračenje. Zaštita od zračenja. Poveznica na predavanje

[DF]

5. Dan – petak

P5

16:00-19:00

Radiologija. Vrste radioloških pregleda. Uređaji u radiologiji, Poveznica na predavanje

[DŠ]
 
 

 

Biomehanički modeli primjenjivi u lokomotornom sustavu, Osijek, 2020./2021. .

 

  1. Katedra: KATEDRA ZA BIOFIZIKU I RADIOLOGIJU; KATEDRA ZA ANATOMIJU I NEUROZNANOSTI

  1. Predmet: BIOMEHANIČKI MODELI PRIMJENJIVI U LOKOMOTORNOM SUSTAVU

  1. Nositelj predmeta: prof. dr.sc. Dario Faj; doc. dr. sc Antonio Kokot

  1. Akademska godina: 2020./2021.

  1. Godina studija: I.

  1. Termin izvođenja nastave: 17. 05. – 30. 06. 2021.

  1. Organizacija nastave: turnusna

  1. Broj sati nastave prema vrsti nastave: Predavanja 8 sati, seminari 5 sati; vježbe 12 sati

  1. ECTS bodovi: 2

SEMINARSKE TEME

1.      Primjena biomehaničkih modela u izradi proteza
2.      Primjena biomehaničkih modela u forenzici
3.      Primjena biomehaničkih modela u sportu
4.      Giovanni Alfonso Borelli
 5.      Deformacije i krvožilni sustav.
6.      Hookov zakon za različite načine deformacija
7.   Biomehanički modeli primjenjeni u analizi ljudskog kretanja

NAPOMENA: Popis seminarskih zadataka po studentu nalazi se u donjoj tablici.

Seminare je potrebno izraditi do srijede 29. 1. u 23:00 i poslati ih u elektrosnkom obliku na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. . Potrebno je sastaviti 2-3 stranice o zadanoj temi, a dozvoljenio je raditi u Wordu. SVI seminari će biti uspoređeni te će slaganje s već postojećim tekstom biti ocijenjeno s -3 (tri negativna) boda.

 

 Redosljed izvođenja nastave

NASTAVNA LITERATURA

Obavezna literatura:

1. A. Marušić, J. Krmpotić Nemanić: Anatomija čovjeka, Naklada Ljevak, Zagreb 2004.

2. V. Nikolić, M. Hudec: Principi i elementi biomehanike, Školska knjiga, Zagreb 1988. (odabrana poglavlja)

3. Jasminka Brnjas - Kraljevic: Autorizirana predavanja. Poglavlje: Mehanika. (Medicinski fakultet Zagreb:

skripta iz fizike).

Neobjavljene skripte i materijali koje možete pronaći na sustavu Merlin.

Dopunska literatura:

Neobjavljene skripte i materijali dostupne na sustavu Merlin.

OBLICI I TERMINI PROVJERE ZNANJA

Način polaganja ispita:

Seminari i pismeni ispit. Točnim bodovima na pismenom ispitu se pridodaju bodovi za posebno uspješno izvedene seminare i praktične vježbe.

Svaki student mora izabrati jednu seminarsku temu. Posebno uspješni seminari u kombinaciji sa praktičnom vježbom će se bodovati sa do 5 bodova na ispitu. Radovi moraju biti predani mailom tijekom četvrtog dana trajanja izbornog predmeta na adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. .

Ispit sadrži 20 pitanja (20 bodova) sa po 5 ponuđenih odgovora. Točnih odgovora može biti više od jednog. Ocjena je binarna (prolaz/pad), te je za prolaz dovoljno imati 13 bodova.

Ispitni rokovi:

1. 1. 2. 2020.

 

 

 

Fizika i biofizika, MLD, Osijek, 2020./21.

1.    Katedra za biofiziku i radiologiju

2.    Predmet:  FIZIKA I BIOFIZIKA

3.    Nositelj predmeta: prof. dr. sc. Dario Faj

4.    Akademska  godina:  2020./2021.

5.    Godina studija: I

6.    Termin izvođenja nastave: 2. 3. 2021. - 15 .6.2021.

7.    Organizacija nastave: turnusna

8.    Broj sati nastave prema vrsti nastave: Predavanja 15 sati; seminari 10 sati; vježbe 25  sati

9.    ECTS bodovi: 5

Konzultacije traju prije i poslije nastave za vrijeme trajanja turnusa.

NASTAVNA LITERATURA kao i raspored studenata po skupinama nalazi se na sustavu Merlin

Obavezna literatura:

1.    Jasminka Brnjas-Kraljević: Fizika za studente medicine, Medicinska naklada, Zagreb, 2001
2.    Jasminka Brnjas-Kraljević: Fizika za studente medicine, Medicinska naklada, Zagreb, 2011 (dostupna u knjižnici mefosa)
3.    Hilyard, N.C.; Biggin, H.C.: Fizika za biologe, Školska knjiga, Zagreb 1989
4.    Nastavni materijali dani na stranicama Katedre: www.physics.mefos.hr

Dopunska literatura:
1.    D. C. Giancoli: Physics: Principles with Applications,  Sixth Edition, Prentice Hall, Inc., 2004.
2.    Haliday, D.; Resnick, R.; Walker, J.: Fundamentals of Physics, J. Wiley & Sons, New York, 2001.
3.    Hademenos, G. J. : Physics for Pre-med, Biology and Allied Health Students, McGraw Hill, New York, 1997.

OBLICI I TERMINI PROVJERE ZNANJA

Način polaganja ispita:
Ispit je podijeljen na četiri dijela:
(1) praktični ispit – donosi do 4 boda, za prolaz je potrebno 2 boda. Jednom položen, završni praktični ispit priznaje se do kraja akademske godine. Prije i tijekom izvođenja pojedine vježbe studenti mogu dobiti 1 ocjenski bod za svaku vježbu (ukupno 6), ili udaljeni s izvođenja vježbe zbog nepripremljenosti.
(2) pismeni ispit – 40 pitanja sa višestrukim odgovorima  
(3) seminari
a)    Problemski – izrada seminara na zadan zadatak i prezentacija ostalim studentima – najviše 3 boda (način ocjenjivanja)
                            - Seminar se ne prezentira, nego ga je potrebno poslati do 12. 3. u 16:00 na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. . Potrebno je napisati 3-5 A4 stranice, veličina fonta 12. SVI seminari će biti uspoređeni te će slaganje s već postojećim tekstom biti ocijenjeno s -3 (tri negativna) boda.
b)    Sudjelovanje u rješavanju numeričkih zadataka – najviše 1 bod
c)    Pismene i usmene provjere znanja tijekom nastave – najviše 6 bodova

Kriterij:
33-35 dovoljan (2)
36-41 dobar (3)
42-50 vrlo dobar (4)
51-60 izvrstan (5)

 (4) usmeni ispit (ukoliko student želi može umjesto pismenog ispita prijaviti usmeni ispit).

 

KONZULTACIJE :

Za vrijeme održavanja nastave sat vremena prije i nakon predavanja, ostatak godine ponedjeljak od 08:00 do 10:00

 

Više članaka ...