Predmet PDS: Radiološka, radioterapijska fizika i dozimetrija

Obveze studenta:

Literatura potrebna za polaganje predmeta dana je ovdje (također su dani linkovi na kojima se nalazi obvezna literatura u e-obliku).

Studenti su obvezna proučiti odabrana poglavlja prema programu predmeta.

Tijekom učenja moguće su konzultacije prema dogovoru ili e-konzultacije.

Nakon položenog teorijskog dijela ispita student dobije praktični zadatak iz medicinske fizike (po mogućnosti iz područja kojim se doktorand bavi ili se namjerava baviti). Ako student nije u mogućnost obaviti praktični dio na svom radnom mjestu, praktični dio će se organizirati u KBC Osijek (moguće je organizirati besplatan smještaj na Medicinskom fakultetu u sklopu KBCO).

Primjer praktičnog zadatka:

1. Uspostava patient specific dosimetry koristeći radiochromic filmove
2. Usporedba doze i kvalitete slike digitalnih i film-folija mamografa

Najbolje je ako student već ima prijedlog zadatka.

Opis kolegija:

Usvajanje i dopuna znanja iz područja fizike ionizirajućih zračenja. Razumijevanje dozimetrijskih veličina i njihova mjerenja, te bioloških efekata koji slijede izlaganju ionizirajućem zračenju. Upoznavanje modela koji se koriste za određivanje rizika nakon izlaganja ionizirajućem zračenju. Upoznavanje sa međunarodnim regulatornim tijelima i njihovim preporukama za sigurno korištenje izvora ionizirajućih zračenja. Korištenje koncepta zaštite od zračenja u razvijanju procedura za siguran rad s izvorima ionizirajućeg zračenja, te razumijevanje važnosti tih procedura za sigurnost djelatnika i bolesnika. Razvijanje svijesti o mogućim izvorima ozračenja ljudi, posljedicama i načinima na koji se ozračenje može izbjeći ili smanjiti.

Uvođenje ovog kolegija obrazloženo je međunarodnim dokumentima koji se mogu pogledati ovdje: European Association of Radiology (EAR) guidelines, European Comission (EC) guidelines, usporedbe syllabussa Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) s EU zahtjevima.

Uvod u zaštitu od ionizirajućih zračenja izborni je kolegij za studente medicine. Studenti mogu pohađati kolegij na kraju prve godine studija,. Prema državnom zavodu za zaštitu od zračenja ovaj kolegij zadovoljava uvjete propisane čl.18. i 19. Zakona o zaštiti od ionizirajućeg zračenja i sigurnosti izvora ionizirajućeg zračenja (NN 64/06). To znači da studenti koji su položili ovaj kolegij ne moraju ići na tečaj osnovne edukacije iz područja zaštite od zračenja koja je uvjet za rad u zoni ionizirajućeg zračenja.

Sadržaj:

Povijesni pregled. Osnove fizike zračenja i međudjelovanje s materijom. Detekcija zračenja i uređaji za detekciju. Fizikalne veličine i mjerne jedinice. Biološki učinci. Uređaji koji se koriste u radiologiji, radioterapiji i nuklearnoj medicini. Načela zaštite od ionizirajućih zračenja. Dozimetrijski nadzor djelatnika. Zdravstveni nadzor djelatnika. Specifični aspekti zaštite u radiologiji, radioterapiji i nuklearnoj medicini. Sustav kontrole kvalitete i organizacija zaštite od zračenja u radiologiji, radioterapiji i nuklearnoj medicini. Zaštita bolesnika. Stupanj izloženosti djelatnika u RH. Stupanj izloženosti bolesnika. Moguće opasnosti, nezgode i rješavanje nezgoda. Zakonska podloga zaštite od ionizirajućih zračenja RH.

Nastavnici i suradnici: 

Doc. dr. sc. Dario Faj
Dr. sc. Dragan Kubelka, viši asistent
Mladen Kasabašić, asistent
Doc. dr. sc. Ivan Mihaljević
Doc.dr.sc. Damir Gugić

Satnica:

Predavanja: 12 sati
Seminari: 5 sati
Vježbe: 8 sati

Obavezna i dodatna literatura: 

1. Odabrana poglavlja: Janković S, Eterović D ur.: Fizikalne osnove i klinički aspekti medicinske dijagnostike. Medicinska naklada, Zagreb, 2002.
2. Odabrana poglavlja: Vrtar M: Medicinska fizika, PMF Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2004
3. IAEA Safety reports series: Lessons learned from accidental exposures in radiotherapy, IAEA, Vienna, 2000.
4. www.iaea.org, www.icrp.org, www.icru.org, www.dzzz.hr

Način polaganja ispita i ocjenjivanja:

Seminari i pismeni ispit. Točnim bodovima na pismenom ispitu se pridodaju bodovi za posebno uspješno izvedene seminare i praktične vježbe.

Svaki student mora izabrati jednu seminarsku temu. Posebno uspješni seminari u kombinaciji sa praktičnom vježbom će se bodovati sa do 5 bodova na ispitu. Radovi moraju biti predani mailom tijekom četvrtog dana trajanja izbornog predmeta na adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. . Seminarski radovi moraju biti napravljeni nekim ms-office kompatibilnim alatom (word, powerpoint,..).

 Ispit sadrži 20 pitanja (20 bodova) sa po 5 ponuđenih odgovora. Točnih odgovora može biti više od jednog. Ocjena je binarna (prolaz/pad), te je za prolaz dovoljno imati 12 bodova.

Seminarske teme:

1.      Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA). Međunarodna komisija za zaštitu od zračenja (ICRP). Međunarodna komisija za radiološke mjere (ICRU). Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Europska komisija (EC). Odnos i važniji propisi vezani uz korištenje ionizirajućih zračenja u medicini. Nacionalno zakonodavstvo i međunarodni standardi u području zaštite od zračenja (posebno usklađenost s direktivama EU)

2.      Izloženost stanovništva od prirodnih i umjetnih izvora. Čimbenici o kojima ovisi stupanj oštećenja. Ozračenje od vanjskih i unutarnjih izvora, akutni radiacijski sindrom . Rizik ozračivanja kao funkcija dobi ozračene osobe

3.      Ograničenja za djelatnike kroz povijest i razlozi za promjene ograničenja. Tipične doze djelatnika pri različitim radiološkim pretragama, u radioterapiji i nuklearnoj medicini (usporedba s prirodnim ozračenjem na različitim zemljopisnim položajima na Zemlji). Grupe djelatnika koje rade u zonama zračenja s iznimno visokim dozama.

4.      Moguće nezgode u radioterapiji. Sistem kontrole kvalitete kao alat za izbjegavanje nezgoda. Računalno 3D planiranje radioterapije s osvrtom na zaštitu bolesnika

5.      Opravdanost medicinskog ozračivanja (primjer i usporedba CT – tradicionalna radiografija za određene anatomske strukture, eventualna uporaba neionizirajućeg zračenja, MRI, UZV). Odgovornost liječnika za medicinsko ozračivanje bolesnika. Preporuke vezane uz medicinsko ozračivanje, trudnoću i dojenje. Načini upozoravanja bolesnika o štetnosti zračenja i usporedba s drugim rizicima. Screening bolesnika (mamografija, denzitometrija kostiju,..) s osvrtom na opravdanost

6.      Parametri koji utječu na smanjenje doze kod bolesnika za izabranu radiološku pretragu. Tipične doze bolesnika za različite radiološke pretrage. Diagnostic reference levels (DRLs) i njihova važnost u procjeni rizika za bolesnike. Deterministički efekti u intervencijskoj radiologiji s osvrtom na potrebu praćenja bolesnika koji su podvrgnuti zahvatu

7.      Nadzor nad izvorima s osvrtom na potrebu uvođenja sistema kontrole kvalitete radiološke procedure i kvalitetu slike. Kvaliteta slike u tradicionalnoj radiografiji i kriteriji za određivanje kvalitete slike. Mamografski uređaji (razlika od klasičnih radiografskih uređaja).

8.      Izvori radioaktivnog otpada u bolnici i načini rješavanja problema.

9.      Radioaktivnost i nuklearna tematika u znanstvenoj fantastici.

1. 1.Katedra: Biofiziku, medicinsku statistiku i medicinsku informatiku

1. 2.Predmet: Biofizika Osnove biofizike, radiologije i zaštite od zračenja

1. 3.Nositelj predmeta: prof. dr. sc. Dario Faj

1. 4.Akademska godina:

1. 5.Godina studija: I.

1. 6.Termin izvođenja nastave: 01. 12. – 12. 12. 2014.

1. 7.Organizacija nastave: kontinuirana

1. 8.Broj sati nastave prema vrsti nastave: Predavanja 20 sati, seminari 0 sati; vježbe 10 sati

1. 9.ECTS bodovi: 2

1. 10.Redoslijed izvođenja nastave:

NASTAVNA LITERATURA

Obavezna literatura:
1. Nastavni tekstovi na stranici Katedre za Biofiziku: www.physics.mefos.hr

2. Jasminka Brnjas - Kraljević: Fizika za studente medicine, Medicinska naklada, Zagreb, 2001. ISBN: 9531761566.
Jasminka Brnjas-Kraljevic, Dubravka Krilov FIZIKA ZA STUDENTE MEDICINE; Godina izdanja: 2012.ISBN: 978-953-176-580-0

Dopunska literatura:
1. G.M. Cooper & R.E. Hausman: Stanica: molekularni pristup, Medicinska Naklada, Zagreb, 2004. str. 42 – 100
2. Eterović D: Fizikalne osnove slikovne dijagnostike, u: S. Janković i D. Eterović: Fizikalne osnove i klinički aspekti slikovne dijagnostike, Medicinska naklada, Zagreb, 2000.
3. www.iaea.org

OBLICI I TERMINI PROVJERE ZNANJA

Način polaganja ispita:

(1) pismeni ispit – 40 pitanja sa višestrukim odgovorima

24, 25, 26 dovoljan (2)
27, 28, 29, 30, dobar (3)
31, 32, 33, 34 vrlo dobar (4)
35, 36, 37, 38, 39, 40 izvrstan (5);

(2) usmeni ispit (ukoliko student želi može umjesto pismenog ispita prijaviti usmeni ispit).

Ispitni rokovi:

1. 13.12. 2014. 09:00 Zimski semestar - izvanredni rok
2. 24. 04. 2015. Ljetni semestar - izvanredni rok
3. 18. 06. 2015. redoviti rok
4. 9. 07.1015. redoviti rok
5. 03. 09. 2015. redoviti rok
6. 24. 09. 2015. redoviti rok

Opis kolegija

Opća fizika u kontekstu fizioterapije.
Fizika je obavezan kolegij za studente fizioterapije. Studenti pohađaju kolegij Fizika tijekom prve godine studija.
Više detalja o ulozi fizike u studiju medicine možete pronaći ovdje .

Sadržaj
Pregled kolegija. Uvod. Matematičke funkcije. Tijelo u prostoru i vremenu. Gibanje. Sile. Mirovanje tijela. Pojave u tekućinama i plinovima. Strujanje tekućina. Toplina i temperatura. Mjerenje temperature. Toplinska svojstva tvari i tijela. Klima. Elektricitet u mirovanju. Elektricitet u gibanju. Elektromagnetizam i izmjenične struje. Čovjek i elektricitet. Osnove elektronike. Uređaji za galvanizaciju. Uređaji za elektrostimulaciju. Uređaji za dijatermiju. Uređaj za ultrazvuk. Uvod u praktikum. Račun pogrešaka i crtanje grafova.

Nastavnici i suradnici
Prof. dr. sc. Dario Faj.
doc. dr. sc. Mladen Kasabašić
doc. dr. sc. Hrvoje Brkić

Mjesto izvođenja nastave
Predavanja: Vukovar - predavaonica na studiju fizioterapije
Laboratorijske vježbe: Osijek - Medicinski fakultet
1.1 (vježbaonica za fiziku),

Vrijeme izvođenja nastave

Predavanja akademske godine 2019./2020.
Za detaljni raspored predavanja pogledati www.vevu.hr

Satnica
Predavanja: 45 sati.
Vježbe: 15 sati.

Način polaganja ispita
Ispit je podijeljen na tri dijela:
(1) završni laboratorijski kolokvij;
(2) pismeni ispit;
(3) usmeni ispit.
Jednom položen, završni laboratorijski kolokvij priznaje se do kraja akademske godine.
Jednom položen, pismeni dio ispita priznaje se do kraja akademske godine.

Način ocjenjivanja
Završni laboratorijski kolokvij: kolokvij je obavezan
Pismeni ispit:
Na pismenom ispitu moguće je postići 20 bodova.

Studenti, koji to žele, mogu izraditi seminarski rad  iz "Uređaja u fizioterapiji" te zaraditi do 2 dodatna boda. Također, za vrijeme trajanja kolegija će biti 2 kolokvija iz kojih se može dobiti do 2 bod. Ti bodovi se dodaju bodovima postignutim na pismenom, ali student mora prijeći prag (12 bodova).

Usmeni ispit:
5 = odličan.
4 = vrlo dobar.
3 = dobar.
2 = dovoljan.
1 = nedovoljan (neprolazna ocjena).
Detaljan opis možete naći ovdje.

Ispitni rokovi
  Za raspored ispitnih rokova pogledati na www.vevu.hr

Ljetni ispitni rokovi:
Jesenski ispitni rokovi:
(od 15:00 redovni od 16:00 Vanredni, praktikum isti dan u 09:00 i 10:00)
Konzultacije pola sata prije svakog od rokova, ili po dogovoru.

Preporučena literatura
1. Zvonimir Jakobović: Fizika i elektrotehnika, Zagreb, 1998.
Dodatna literatura
1. Mikuličić, Varićak, Vernić: Zbirka zadataka iz fizike, Zagreb, 1995.

 Biomehanika Vukovar - Literatura